Prastara Europa oblikovana je u arhaiku (arhaik je započeo prije oko 3,8, a trajo do 2,5 milijarda godina). Tada je nastao Baltički štit, čiji je južni nastavak Ukrajinski štit, a veza između njih je mlađim naslagama prekrivena Ruska ploča! Sjeverozapadni dio Baltičkog štita prekriven je dolnjopaleozoičkim orogenetskim pojasom Kaledonida, a starost stijena se povećava prema istoku. Ukrajinski i Baltički štit u donjem paleozoiku činili su kontinent Baltiku.
Reljef Europe je raznolik po starosti i izgledu. Najveći dio Europe zauzimaju nizine (prostori do 200 metara visine) , a samo 17% prostire se iznad 500 metara. Najviši vrh Europe je Elbrus visok 5642 metra. Sa takvim postotnim udjelima visina Europa je prosječno najniži kontinent. Pod utjecajem unutarnjih sila i vanjskih čimbenika reljef se iz dana u dan neprestano mijenja. Iz toga proizlazi sveza između njegovog izgleda i starosti. Mlada reljefna uzvišenja su strmija i viša za razliku od starijih. Međutim, današnji izgled Europe nije nastao odjednom. S obzirom na vrijeme nastanka reljef je podijeljeni u tri skupine: prastaru Europu, staru Europu i mladu Europu.
Zemljopisni smještaj određen je pomoću stupanjske mreže. Europa je smještena u središnjem dijelu sjeverne polutke. Paralela na 45° sjeverne zemljopisne širine prolazi kroz Hrvatsku. Početni nulti meridijan prolazi kroz Greenwich (pokraj Londona) i određuje smještaj Europe na zapadnoj polutki, a većim dijelom na istočnoj. Krajnje točke kopnenog dijela Europe nalaze se na sjeveru u Norveškoj, na zapadu u Portugalu, na jugu u Španjolskoj i na istoku u Rusiji. Osim kopna, Europi pripadaju i brojni otoci i otočne skupine u Sredozemnom moru i Atlanskom oceanu. Budući da je smještena većim dijelom u sjevernom umjerenom pojasu te manjim dijelom u sjevernom hladnom pojasu, Europa je imala naroćito povoljne uvjete za razvoj naseljenosti te osnivanje raznih kulturno-civilizacijskih i gospodarskih dostignuća. Položaj nekog kontinenta određen je njegovim odnosom prema morima i susjednim kontinentima. Europa je položena u središnjem dijelu polutke. Okružuju je Afrika i Azija, a od mora je prometno važan Atlanski ocean, Sjeverno ledeno more i Sredozemno more. Brojni prolazi, kanali i vrata omogućuju joj dobru povezanost s ostatkom svijeta.
Europa je kontinent čije granice određuju Atlanski ocean na zapadu, Sredozemno more na jugu, Kavkaz, Kaspijsko jezero i Crno more na jugoistoku te gorje Ural na istoku. Proteže se od 9° 30' zapadne zemljopisne dužine do 68° 5' istočne zemljopisne dužine i od 71° 11' sjeverne zemljopisne širine. do 36° južne zemljopisne širine. Europa zajedno s Azijom čini Euroaziju, te je neki nazivaju " potkontinentom. "
